Sećanje na rudare stradale u Senjskom rudniku 1893.
Rudari Rudnika mrkog uglja "Rembas" iz Resavice danas će u Senjskom rudniku polaganjem venca i cveća ispred jame "Ciganski potkop" podsetiti na rudarsku tragediju u toj jami, kada je 1893. godine u požaru poginula cela jedna smena rudara.
Ovo je Tanjugu rekao predsednik Sindikata Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja "Resavica", Nebojša Milenković.
U znak sećanja na tu tragediju rudari kao svoju slavu obeležavaju Svetog Prokopija, pa će se posle polaganja venca ispred jame "Aleksandrov potkop" obaviti tradicionalna ceremenija sečenja slavskog kolača, kojoj će uz rudare i rukovodstvo "Rembasa" i Senjskog rudnika prisustvovati i porodice rudara i stanovnici naselja Senjski Rudnik.
"Zbog korona virusa sve će biti mnogo skromnije i sa manje ljudi nego što je bilo prošlih godina", rekao je Milenković.
Liturgiju će služiti sveštenici crkve u Resavici i crkve "Vaznesenje Gospodnje" srednjovekovnog manastira "Ravanica" kod Ćuprije.
Kolač, vino, koljivo i sveću, po tradiciji, iz jame "Aleksandrov potkop", pred sveštenike i kolačara doguraće na svetlost dana rudari u vagonetu punom uglja.
U "Ciganskom potkopu" u požaru je stradalo oko 30 rudara, tačan broj nikada nije utvrđen, jer se tada navodno nije vodila evidencija, rekli su ranije Tanjugu rudari Senjskog rudnika.
"Izbio je šumski požar koji se brzo širio i zahvatio drvenu jamsku građu, došlo je do urušavanja i cela smena je ostala u rudniku", zapisali su hroničari tog vremena.
U znak secanja na tragediju u Senjskom rudnuku 1900. godine je podignuta crkva "Sveti Prokopije", zaštitnika rudara, a Sveti Prokopije je proglašen slavom rudara.
Zvanično je kopanje uglja u Senjskom rudniku počelo 1853. godine. Senjski rudnik je najstariji rudnik uglja u Srbiji i za njega je vezana istorija ugljarstva i industrijalizacije Srbije. Istoriju srpskog ugljarstva čuva Muzej ugljarstva u Senjskom Rudniku.
Tu je snimljen i film "Petrijin venac", jedan od kultnih filmova srpske kinematografije, po delu književnika i akademika Dragoslava Mihailovića, a u režiji Srđana Karanovića, dok su pre nekoliko godina snimane i neke scene za seriju RTS "Čizmaši", takođe po romanu Mihailovića.
