Tjesnačka naselja
Tjesnačka naselja (engleski: Straits Settlements, malajski: Negeri-Negeri Selat) bila su skupina britanskih posjeda u jugoistočnoj Aziji. Tjesnačka naselja izvorno su utemeljena 1826. godine kao skupina posjeda Britanske istočnoindijske kompanije, međutim njihov se status s vremenom mijenjao; od 1858. godine postala su krunski posjed pod upravom Britanskog Radža, a od 1867. godine pa do ukidanja bila su samostalna krunska kolonija. Godine 1946., nakon Drugog svjetskog rata i japanske okupacije, Tjesnačka naselja formalno su raspuštena u sklopu britanske reorganizacije svojih posjeda u jugoistočnoj Aziji.
Tjesnačka naselja izvorno su se sastojala od četiri individualna posjeda – Pinanga, Singapura, Malake i Dindinga. Godine 1886., posjedu su pripojeni Božićni otok te Kokosovi otoci. Dana 1. siječnja 1907. godine formalno im je pripojen i otok Labuan, koji je 1912. godine postao samostalni posjed. Većina Tjesnačkih naselja danas je dio Malezije, od koje se Singapur odvojio 1965. godine. Kokosove otoke i Božićni otok Singapur je predao Australiji 1955., odnosno 1958. godine.
Osnivanje Tjesnačkih naselja uslijedilo je nakon potpisivanja Anglo-nizozemskog sporazuma temeljem kojeg je Malajski arhipelag podijeljen na dvije interesne zone – britansku na sjeveru i nizozemsku na jugu. To je dovelo do razmjene u kojoj je britanski posjed u tadašnjem Bencoleenu zamijenjen s nizozemskim posjedom u Malaki, a što je posredno Britancima osiguralo potpunu kontrolu nad Singapurom. Glavninu stanovništva činili su Kinezi, uz malu, ali značajnu prisutnost Europljana.[3] Prvo sjedište posjeda bilo je u George Townu, ali je 1832. godine premješteno u Singapur. Britanska istočnoindijska kompanija, koja je upravljala posjedom, imala je problema zbog raštrkane prirode Tjesnačkih naselja (vidi mapu u šablonu), a nakon što je 1833. godine izgubila monopol nad trgovinom porculanom, uprava je postala i preskupa.[4]
Iako je primarno bio trgovinska ispostava, posjed je u ranim godinama bio i kažnjenička kolonija za civilne i vojne zatvorenike iz Indije,[5] što mu je osiguralo nadimak "indijski Botany Bay".[6] Zatvorenici u Singapuru i Penangu podizali su ustanke 1852., odnodno 1853. godine,[7] a nezadovoljstvo je kulminiralo 1857. godine kada su Europljani u Tjesnačkim naseljima poslali zahtjev Parlamentu da im odobri direktnu upravu;[8] ipak, tu je ideju privremeno zatomio Indijski ustanak 1857. godine. Kada je Kruna reagirala cenzurom kako bi spriječila širenje ustanka, novine u Naseljima bijesno su reagirale i nazvale su tu reakciju činom gušenja svake slobode i dijaloga.[9] Međutim, kako u Tjesnačkim naseljima nije bilo vernakularnih novina, takva reakcija Krune djelovala je irelevantno, a uredba o cenzuri rijetko se provodila i ukinuta je već nakon godinu dana.[10]
Dana 4. veljače 1867. godine, Kruna je patentom Naseljima dodijelila kolonijalni ustav, što je kulminiralo time da je 1. travnja 1867. godine kontrola nad Tjesnačkim naseljima ipak je prenesena na Kolonijalni ured, a ona su stekla status krunske kolonije pod direktnom upravom Londona, a ne više kolonijalne uprave u Calcutti. Temeljem kolonijalnog ustava, lokalni guverner dobio je značajne ovlasti zajedno s izvršnim i zakonodavnim vijećima; Penangom i Malakom upravljali su lokalni ministri koji su djelovali direktno pod guvernerom.[11]
Tijekom 1886. godine, Kokosovi otoci i Božićni otok (ranije dio Cejlona) pripojeni su Tjesnačkim naseljima. Teritorij Tjesnačkih naselja dodatno je proširen 1907. godine kada im je pripojena i bivša kolonija Labuan, kojom je ranije bila upravljala Britanska sjevernobornejska kompanija.[11]
Tijekom Drugog svjetskog rata, Japan je izvršio invaziju na Malaju iskrcavanjem u Kelantanu 8. prosinca 1941. godine. Dana 16. prosinca, Penang je postao prvi dio Tjesnačkih naselja koji je pao pod japansku okupaciju, a uslijedila je Malaka 15. siječnja 1942. godine. Singapur je posljednji dio koji je pao pod japansku kontrolu, što se dogodilo 15. veljače 1942. godine. Tjesnačka su naselja, kao i ostatak Malaje, ostali pod japanskom okupacijom sve do kraja rata.
Po završetku rata, kolonija Tjesnačka naselja službeno je ukinuta 1. travnja 1946. godine, a njezini su djelovi podijeljeni međunovonastalim teritorijima.[12]
Jug Malajskog poluotoka imao je tri zasebne administrativne cjeline. Dio tamošnjih država bio je dio Federiranih Malajskih Država, njih su pet bile organizirane kao nefederirane države, dok su (izvorno) četiri bile organizirane kao Tjesnačka naselja. To su bile:
- Dinding (engleski: Dindings) — ime je dobio po istoimenoj rijeci, a sastojao se od otoka Pangkora i grada Lumuta na kopnu. Britanija je ovo područje dobila cesijom od Peraka temeljem Pangkorskog sporazuma iz 1874. godine. Iako su se britanci nadali da će položaj Dindinga moći iskoristiti za trgovinu, područje je bilo slabo naseljeno te politički i financijski nevažno[11] tako da je vraćeno Peraku u veljači 1935. godine.[13]
- Malaka (engleski: Malacca) — bivša nizozemska kolonija pripala je Britancima temeljem sporazuma iz 1824. godine, a kojim su Nizozemci dobili Britanski Bencoolen i britanske posjede na Sumatri. Važnost Malake ležala je u iskorištavanju iste kako bi se ojačao britanski utjecaj u regiji, međutim njezin značaj za trgovinu ubrzo su nadmašili i Penang i Singapur.
- Penang i provincija Wellesley (engleski: Penang and Province Wellesley) — Penang je bio prvi britanski posjed na ovom području, stečen još 1786. godine, kada je otok nosio naziv Otok princa od Walesa. Posjed je kasnije proširen i na obližnje kopno, koje je dobilo naziv provincija Wellesley (danas Seberang Perai). Teritorij ovog dijela Tjesnačkih naselja mijenjan je nekoliko puta tijekom XIX. vijeka. Područje je bilo izrazito pogodno za poljoprivredu.
- Singapur (engleski: Singapore) — Singapur je postao britanska trgovinska ispostava još 1819. godine kada je Stamford Raffles uspješno iskoristio dinastičke borbe u Džohoru kako bi stekao posjed za Britansku istočnoindijsku kompaniju. Britanci su od tog trenutka ulagali u Singapur, koji je s vremenom postao izrazito važno lučko i trgovinsko središte. Od 1832. bio je upravni centar Tjesnačkih naselja.[14]
Godine 1886., Tjesnačkim naseljima pripojeni su još i Kokosovi otoci te Božićni otok, a 1907. godine i bivša kolonija Labuan.
| Godina | Pop. | ±% |
|---|---|---|
| 1871. | 306.775 | — |
| 1881. | 423.384 | +38.0% |
| 1891. | 512.342 | +21.0% |
| 1901. | 572.249 | +11.7% |
| 1939. | 1.370.300 | +139.5% |
| Izvor:[11] | ||
Populacija u Tjesnačkim naseljima značajno je rasla s vremenom. Tako je 1871. godine u koloniji živjelo 306,775 stanovnika, što je poraslo na 423,384 (1881.) i 572,249 (1901.).[11] Godine 1937., u tadašnjoj koloniji živjelo je čak 1,370,300 ljudi.[15]
| Područje | Površina | Populacija (1901.) | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | Europljani | Euroazijati | Kinezi | Malajci | Indijci | Ostali | ||
| Malaka | 1,710 km² | 95,487 | 74 | 1,598 | 19,468 | 72,978 | 1,276 | 93 |
| Penang, provincija Wellesley i Dinding | 990 km² | 248,207 | 1,160 | 1,945 | 98,424 | 106,000 | 38,051 | 2,627 |
| Singapur | 530 km² | 228,555 | 3,824 | 4,120 | 164,041 | 36,080 | 17,823 | 2,667 |
| Ukupno | 3,230 km² | 572,249 | 5,058 | 7,663 | 281,933 | 215,058 | 57,150 | 5,387 |
Glavni razlog tako značajnog povećanja stanovništva bila je imigracija, predominantno iz Kine, iako je značajan broj Tamilaca i Indijaca također došao u koloniju.[11] Europljana je bilo razmjeno malo, iako su kontrolirali život u koloniji. Najviše imigranata dolazilo je u Singapur.[11] Prema podacima iz 1900. godine, u koloniji je rođeno 14,814 djece, a umrlo je 23,385 ljudi.[11]
- ↑ Andaya & Andaya 1982: str. 121
- ↑ Andaya & Andaya 1982: str. 123
- ↑ Singapore Free Press, 3. siječnja 1861.
- ↑ Turnbull, CM (1972) The Straits Settlements, 1826–1867: Indian Presidency to Crown Colony, Athlone Press, London. P3
- ↑ Anderson, C (2007) The Indian Uprising of 1857–8: prisons, prisoners, and rebellion, Anthem Press. P14
- ↑ S. Nicholas and P. R. Shergold, "Transportation as Global Migration", in S. Nicholas (ed.) (1988) Convict Workers: Reinterpreting Australia's Past, Cambridge: Cambridge University Press, Cambridge
- ↑ Turnbull, CM, "Convicts in the Straits Settlements 1826–1867" in Journal of the Malaysian Branch of the Royal Asiatic Society, 1970, 43, 1
- ↑ Petition reprinted in Straits Times, 13 October 1857
- ↑ Straits Times, 28. srpnja 1857.
- ↑ Seow, FT (1998) The media enthralled: Singapore revisited, Lynne Rienner Publishers, Singapore
- ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 11,6 11,7 11,8 Članak uključuje tekst iz jedanaestog izdanja Encyclopædiæ Britannicæ iz 1911., koja je sada u javnom vlasništvu.
- ↑ „The Straits Settlements is Dissolved”. 1 April 1946. Arhivirano iz originala na datum 10 April 2023.
- ↑ „Sejarah Manjung”. Majlis Perbandaran Manjung. Arhivirano iz originala na datum 27 November 2015. Pristupljeno 18 October 2015.
- ↑ „Towards Self-government”. Ministry of Information, Communications and the Arts, Singapore. Arhivirano iz originala na datum 13 July 2006. Pristupljeno 18 June 2006.|
- ↑ Chen, C. Peter. „Singapore”. World War II Database.
- Andaya, Barbara Watson; Andaya, Leonard Y. (1982). A history of Malaysia. New York, N. Y: St. Martin's Pr. ISBN 978-0-312-38120-2.
- Straits Settlements Blue Book, 1906 (Singapore, 1907)
- Straits Directory, 1908 (Singapore, 1908)
Djela vezana za temu Journal of the Straits Branch of the Royal Asiatic Society na Wikiteci (Singapore)- Sir Frederick Weld and Sir William Maxwell, severally, on the Straits Settlements in the Journal of the Royal Colonial Institute (London, 1884 and 1892)
- Henry Norman, The Far East (London, 1894)
- Alleyne Ireland, The Far Eastern Tropics (London, 1904); Sir Frank Swettenham, British Malaya (London, 1906)
- Swettenham, Frank (1905). „The Straits Settlements and Beyond”. The Empire and the century. London: John Murray. str. 827–834.
- The Life of Sir Stamford Raffles (London, 1856, 1898)
Datoteke u vezi s temom Tjesnačka naselja na Wikimedijinoj ostavi- WorldsStatesmen Singapore, listing the chief administrators
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
| ||||||||||||||||
